SEST PRINCIPA PREDAVANJA
Posto je uslovljena spoljasnjom energijom, uslovljena dusa u materijalnom svijetu dobija dvije vrste tijela – grubo materijalno tijelo i suptilno tijelo sacinjeno od uma, inteligencije i ega. Zbog grubog i suptilnog tijela biva izlozena trostrukim bijedama:
- Adhyatmika
- Adhibhautika
- Adhidaivika
One poticu 1.od tijela i uma, 2.od drugih zivih bica i 3.od prirodnih nepogoda koje uzrokuju polubogovi iz visih planetarnih sistema. Uslovljenu dusu izlozenu trostrukim materijalnim bijedama neprekidno udara ‘maya’ i to je njena bolest. Ako slucajno sretne svetu osobu koja u Krishnino ime nastoji da izbavi uslovljene duse i pristane da slijedi njene naredbe, moze postepeno prici Svevisnjoj Bozanskoj Osobi.
(Sri Caitanya Caritamrita, Madhya-lila – sesti dio, smisao stiha 22.15)
„O Gospodine moj, nema kraja nepozeljnim zahtijevima pozudnih zelja. Mada sam ih toliko dugo sluzio, nisu mi ukazale nimalo milosti. Nisam se stidio da ih sluzim, niti sam zelio da ih se odreknem. Medjutim, o Gospodine moj, o vodjo Yadu dinastije, moja inteligencija se probudila i sada ih ostavljam. Zahvaljujuci transcendentalnoj inteligenciji, odbivsi da se pokoravam nepozeljnim naredbama tih zelja, sada sam prisao Tebi da bih se predao Tvojim neustrasivim lotosovim stopalima. Molim Te dopusti mi da te licno sluzim i spasi me.“
SMISAO: Ovaj stih je naveden u Bhakti-rasamrita-sindhuu (3.2.35). Kada pjevamo Hare Krishna maha-mantru:
Hare Krishna Hare Krishna Krishna Krishna Hare Hare
Hare Rama Hare Rama Rama Rama Hare Hare
govorimo „Hare! O Gospodinova energijo! O moj Gospodine Krishna“. Na taj nacin jednostavno oslovljamo Gospodina i Njegovu duhovnu moc predstavljene kao Radha-Krishna, Sita-Rama ili Lakshmi-Narayana. Bhakta uvijek moli Gospodina i Njegovu unutrasnju energiju [pratilju] da mu dopuste da ih transcendentalno sluzi sa ljubavlju. Kada uslovljena dusa dostigne svoju pravu duhovnu energiju i potpuno se preda Gospodinovim lotosovim stopalima, pokusava da sluzi Gospodina. To je pravi prirodni polozaj zivog bica.
(Sri Caitanya Caritamrita, Madhya-lila – sesti dio, stih 22.16)
„Predano sluzenje Krishne je glavna djelatnost zivog bica. Mada postoje razliciti procesi kojima uslovljena dusa moze dostici oslobodjenje – karma, jnana, yoga i bhakti – svi zavise od bhakti.“
„Svi procesi duhovne samospoznaje osim predanog sluzenja su slabi i beznacajni. Ako se osoba ne posveti predanom sluzenju Gospodina Krishne, jnana i yoga joj ne mogu dati zeljene rezultate.“
SMISAO: U vedskim spisima se ponekada pridaje poseban znacaj plodonosnim djelatnostima, spekulativnom znanju i sistemu misticne yoge. Mada su ljudi skloni slijedjenju tih procesa, ne mogu steci zeljeni rezultat bez primjese Krishna-bhakti, predanog sluzenja. Drugim rijecima, pravi zeljeni rezultat je budjenje uspavane ljubavi prema Krishni. U Srimad-Bhagavatamu (1.2.6) je receno:
sa vai pumsam paro dharmo yato bhaktir adokshaje
ahaituky apratihata yayatma suprasidati
Karma, jnana i yoga u stvari ne mogu probuditi ljubav prema Bogu. Osoba se mora posvetiti predanom sluzenju Gospodina i sto vise razvije sklonost prema predanom sluzenju, to vise gubi interes za ostala toboznja dostignuca. Dhruva Maharaja je primjenjivao misticnu yogu da bi licno vidio Gospodina licem u lice, ali kada je razvio interes za predano sluzenje, vidio je da mu karma, jnana i yoga nisu donijeli nikavu dobrobit.
(Sri Caitanya Caritamrita, Madhya-lila 6 dio, 22.17-18)
„Prihvatanje stvari povoljnih za predano sluzenje, odbacivanje nepotrebnih stvari, uvjerenje da ce nas Krishna zastititi, prihvatanje Krishne kao zastitnika ili gospodara, potpuno samopredavanje i poniznost predstavljaju sest principa predavanja.“
SMISAO: Onaj ko se potpuno predao posjeduje slijedecih sest odlika:
- Bhakta mora prihvatiti sve sto je povoljno za transcendentalno sluzenje Krishne s
- Mora odbaciti sve sto je nepovoljno za sluzenje Gospodina – to se takodje naziva
- Mora biti cvrsto uvjeren da ce ga Krishna zastititi. Ustvari niko nam drugi ne moze pruziti zastitu i cvrsta uvjerenost u to se naziva vjera. Ta vjera se razlikuje od vjere impersonaliste koji se zeli stopiti sa sjajem Brahmana da bi stekao dobrobit okoncavanja uzastopnog radjanja i umiranja. Bhakta uvijek zeli sluziti Gospodina. Krishna je stoga milostiv prema Svom bhakti i pruza mu svu zastitu od opasnosti s kojima se moze suociti na putu predanog sluzenja.
- Bhakta mora prihvatiti Krishnu kao svog vrhovnog izdrzavaoca i gospodara. Ne bi trebao misliti da ga stiti neki polubog. Treba zavisiti jedino od Krishne, smatrajuci Ga jedinim zastitnikom. Bhakta mora biti cvrsto uvjeren da niko u tri svijeta nije njegov zastitnik ili izdrzavalac osim Krishne.
- Samopredavanje znaci sjecati se da ne mozemo neovisno djelovati i zeljeti. Bhakta u potpunosti zavisi od Krishne i djeluje i misli kao sto Krishna zeli.
- Bhakta je krotak i ponizan. U Bhagavad-giti je receno:
sarvasya caham hrdi sannivisto
mattah smrtir jnanam apohanam ca
vedais ca sarvair aham eva vedyo
vedanta-krid veda-vid eva caham
„Nalazim se u srcu svakog zivog bica i od Mene dolaze sjecanje, znanje i zaborav. Cilj svih Veda je spozanti Mene. Ja sam sastavljac Vedante i poznavalac Veda.“ (Bg.15.15)
Krishna prebiva u svacijem srcu i postupa razlicito u skladu s polozajem zivog bica. Zivo bice se nalazi ili pod zastitom iluzorne energije ili pod Krishninom licnom zastitom. To je njegov polozaj. Kada se zivo bice potpuno preda Krishni, nalazi se pod neposrednom zastitom Krishne koji mu daje svu inteligenciju da moze napredovati u duhovnoj spoznaji. Za razliku od njega, ‘abhakta’, posto se nalazi pod zastitom iluzorne energije, sve vise i vise zaboravlja svoj odnos s Krishnom. Ponekad se postavlja pitanje kako Krishna navodi nekoga da zaboravi. Krishna navodi Svoga bhaktu da zaboravi materijalne djelatnosti, a onoga ko nije bhakta navodi kroz ‘mayu’ da zaboravi svoje predano sluzenje Gospodina. To se naziva ‘apohana'….
(Sri Caitanya Caritamrita, Madhya-lila 6 dio, stih 22.100)
SRI SRI RADHA – MADHAVA – ISKCON – MAYAPUR – WEST BENGAL
